< Projekti

TOMISLAV KRULJAC: “BW room”



Glavni akter mojih fotografija je čovjek – ljudi na ulici u različitim spontanim situacijama koje donosi život i pred njih stavlja kao izazov, ujedno izazov i meni da te naoko jednostavne trenutke njihovih života zabilježim na filmu. Uvijek pokušavam biti u centru događanja, ali ostati skriven, neprimjetan i suptilan, ne
mjenjati se i ne utjecati na njihove užurbanosti, zamišljenosti, poslove, brige, opuštanja.

U početcima mog fotografiranja znao bi samo sjesti u park, na terasu nekog birca, na neko šetalište, trg ili kolodvor, i samo promatrati, promatrati njihove živote, njihova lica, pokrete ruku, njihove riječi, rukovanja, šetnje s djecom, njihove sjene. Znao bi sjediti satima, stvarati u glavi kadrove, proučavati svjetlo. Znalo se dogoditi da, pri prolasku gradom u autu, vidim neki dio ulice u određno doba dana koji ima savršeno svjetlo – sutradan bi opet bio tamo.

Uvijek kada bi silio fotografiranje, kada bi rekao danas kako napraviti vrhunske snimke od toga nikada ne bi bilo ničega. Aparat uvijek imam u rukama, na ramenu, oko vrata, bilo gdje i bilo kada, u odlasku u pekaru, banku… U jednom danu mogu ispucati 4-5 filmova, drugi dan tek 1-2 fotografije ili proči tjedan dana da uopće ne uzmem aparat u ruke. U tom traženju, u toj spontanosti, u rukovanju i strpljenju, promatranju i proučavanju je i draž fotografije.

Moji uzori su, fotografi čije fotografije rado pogledam, od starih majstora – Sudek, Kertesz, Brassai, Bresson, Koudelka, Sieff i mnogi drugi.